Štete od klimatskih promjena: 178 bilijuna dolara

U sljedećih 50 godina

0 Flares 0 Flares ×

25. srpnja 2022. – U najnovijem Deloittevom izvješće Globalna točka preokreta navodi se kako bi, u slučaju manjka djelovanja, klimatske promjene globalnom gospodarstvu mogle nanijeti štetu od 178 bilijuna USD u sljedećih 50 godina, odnosno smanjiti globalni BDP za 7,6 % samo u 2070. godini.

Ako globalno zatopljenje dosegne 3°C prema kraju stoljeća, posljedice za ljudske živote mogle bi biti znatne, osobito kad je riječ o najranjivijim skupinama, te rezultirati smanjenjem produktivnosti i zaposlenja, nedostatkom hrane i vode, lošijim zdravljem i manjom dobrobiti, te sveukupno nižim standardom života na globalnoj razini.

Deloitteovo izvješće Globalna točka preokreta temelji se na istraživanju koje je proveo Deloitte Economics Institute. Sadržava analizu 15 zemljopisnih područja u Azijsko-pacifičkoj regiji, Europi te Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi koja je pokazala da ako se globalni vođe zajednički obvežu na sustavan prijelaz na nultu stopu emisija, globalno bi gospodarstvo moglo ostvariti dobit od 43 bilijuna USD u sljedećih pet desetljeća, što bi se pretočilo u porast od 3,8 % BDP-a 2070. godine.

Preobrazba gospodarstva u niskougljično zahtijeva sveobuhvatnu koordinaciju i globalnu suradnju svih sektora i na svim zemljopisnim područjima. Vlade će morati blisko surađivati sa sektorom financijskih usluga i tehnološkim sektorom, koji predvode u održivom napretku globalnih politika, većim ulaganjima u sustave čiste energije te uvođenju nove mješavine zelenih tehnologija u sve sektore.

Zajednički prelazak s gospodarstva koje se oslanja na fosilna goriva na gospodarstvo koje prvenstveno pokreću obnovljivi izvori energije omogućit će nastanak novih izvora rasta i radnih mjesta. Suradnja i propisi na globalnoj razini ključni su za pokretanje uspješne preobrazbe.

U izvješću su opisane četiri ključne faze dekarbonizacije na globalnoj razini:

1. Javni i privatni sektor se ujedinjuju te zajednički rade na djelotvornim, temeljnim okvirima i politikama za ostvarivu promjenu.

2. Poslovni i vladini rukovoditelji poduzimaju znatna ulaganja, potiču strukturne promjene u globalnom gospodarstvu čiji su prioritet sektori s niskim emisijama i ubrzanje prijelaza na nultu stopu emisija.

3. Različita se zemljopisna područja približavaju svojoj „točki preokreta“, trenutku kada koristi prijelaza na nultu stopu emisija premašuju troškove, te u konačnici ostvaraju regionalni neto pozitivni rast i vrijednost.

4. Nakon točke preokreta, društvo će ostvariti zeleniju budućnost u kojoj će međusobno povezani, niskougljični sustavi biti temelj za čisto gospodarstvo koje raste brže nego gospodarstvo s intenzivnim emisijama ugljika.

Analiza je pokazala kako ne postoje istovrsni putevi prema nultoj stopi emisija. Svaka će regija imati svoj put, ovisno o nizu čimbenika, kao što je struktura upravljačkih tijela i društava, izloženost klimatskim promjenama i sveukupni profil rizika te snage i kapaciteti tržišta. Slično tomu, svaka će regija imati svoju jedinstvenu točku preokreta.

Na primjer, očekuje se da će Azijsko-pacifička regija koristi od prijelaza na niskougljično gospodarstvo ostvariti već u 2020-ima, dok će Europa povrat na ulaganja ostvariti tek u 2050-ima. Tranzicija će se odvijati različitom brzinom, međutim, ako budu djelovale brzo, sve će regije točku preokreta dostići do 2070. godine te nastaviti ostvarivati koristi dugo nakon toga.

Više pojedinosti


 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

Leave a Reply

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d bloggers like this: