Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?

Najnovije GEM istraživanje za 2019. i 2020. godinu

0 Flares 0 Flares ×

19. listopada 2021. – U Hrvatskoj su visoko izražene namjere za pokretanje poslovnog pothvata, ali je i dalje prisutna niska razina prepoznavanja poslovnih prilika, glavni je zaključak GEM istraživanja za 2019. i 2020. godinu. Drugim riječima, poslovna okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće.

Prema ocjenama stručnjaka, samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture – telekomunikacijska i prometna, te dinamika domaćeg tržišta) djelovale su stimulirajuće na poduzetničku aktivnost u 2019. i 2020. godini.

Kao ključne komponente koje ograničavaju kvalitetnu poduzetničku okolinu navode se vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

Percepcija o prilikama u neposrednoj okolini sudionika istraživanja stagnira (u 2020. je ostvaren pad na 47,2% u odnosu na 55,7% iz 2019. godine), ali je Hrvatska je u vrhu EU (1. mjesto 2018. i 2020. godine, a 2. mjesto 2019. godine) po iskazanim poduzetničkim namjerama što upućuje na veće učešće pokretanja poslovnih pothvata iz nužde, a ne zbog uočene prilike.

Po percepciji o vlastitim sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata Hrvatska je značajno iznad prosjeka EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju

Po percepciji o vlastitim sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata Hrvatska je značajno iznad prosjeka EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju u sve tri promatrane godine (2018.,2019. i 2020.). Raskorak između visoke percepcije o osobnim sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata u Hrvatskoj (75%) i niže razine percepcije o prilikama (47,2%) u 2020. godini otvara pitanje kako to da oni koji misle da su sposobni pokrenuti poslovni pothvat ne vide poslovnu priliku – zato što prilika nema ili ih ne znaju prepoznati, a to onda dovodi do pitanja o ulozi obrazovnog sustava.

To su samo neki od najvažnijih zaključaka iz najnovijeg istraživanja „Global Entrepreneurship Monitor (GEM)“ za Hrvatsku: Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?“, koje je danas predstavljeno u Hrvatskom novinarskom domu u organizaciji Hrvatske udruga banaka, pokrovitelja medijske promocije projekta. Nositelj istraživanja je CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo. Istraživački tim kao i proteklih godina čini grupa istraživača sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof.dr. Slavica Singer, voditeljica tima i članovi tima prof.dr.sc. Nataša Šarlija, prof.dr.sc. Sanja Pfeifer i prof.dr.sc. Sunčica Oberman Peterka.

Poduzetnička aktivnost Hrvatske mjerena kroz ukupnu ranu aktivnost – TEA indeks (poslovni pothvati do 42 mjeseca starosti) i aktivnost ‘odraslih’ poduzetnika (starijih od 42 mjeseca aktivnosti) pokazuje dvije različite situacije – rast novih poslovnih pothvata i malo učešće „odraslih“ poduzeća. U 2020. godini nastavljen je rast pokretanja novih poslovnih pothvata sa 9,6% u 2018. godini na 12,7% i po tom pokazatelju Hrvatska je iznad prosjeka EU zemalja uključenih u GEM istraživanje. Istovremeno, Hrvatska u razdoblju 2018.-2020. zadržava gustoću ‘odraslih’ poduzeća (broj ‘odraslih’ poduzeća na 100 odraslih stanovnika) na razini od oko 4,2%, ali to je još uvijek samo 57% od EU prosjeka u 2020. godini, što je pad u odnosu na 2018. godinu kada je to bilo 62%.

Najčešći razlozi izlaska iz poslovne aktivnosti su neprofitabilnost (17,5%, u odnosu na sve razloge izlaska) i porezna opterećenja i birokracija (16,1%) u 2020. godini.

Poduzetnička demografija pokazuje relativno stabilne odnose u distribuciji poduzetničke aktivnosti i po rodnosti i po dobi. Hrvatska je još uvijek značajnije ‘muška’ zemlja po poduzetničkoj aktivnosti (1,7 omjer muških i ženskih novopokrenutih poslovnih pothvata), na razini prosjeka EU zemalja (1,8) koje su u 2020. godini sudjelovale u GEM istraživanju.

Osim Zagreba i okolice, sve regije su u 2020. godini (usprkos pandemiji COVID-19) imale porast pokretanja poslovnih pothvata

I dalje se potvrđuje obrazac da su obrazovaniji ljudi i poduzetnički aktivniji, po čemu je Hrvatska slična prosjeku EU. Ljudi s višom razinom obrazovanja češće vide prilike, uvjereniji su da imaju potrebna znanja i vještine za pokretanje poslovnog pothvata, bolje su umreženi s poduzetnicima (poznaju nekog tko je pokrenuo poslovni pothvat u zadnje 2 godine) i namjeravaju pokrenuti poslovni pothvat u naredne 3 godine.

Osim Zagreba i okolice, sve regije su u 2020. godini (usprkos pandemiji COVID-19) imale porast pokretanja poslovnih pothvata. Iako je Lika i Banovina i dalje regija s najnižom poduzetničkom aktivnosti, u 2020. godini je u toj regiji ostvaren najintenzivniji rast. Istovremeno u Lici i Banovini je i najmanje onih koji vide priliku u svojoj sredini, a najčešći razlog za ulazak u poduzetničku aktivnost je nužda (‘zaraditi za život’), ali i napraviti promjenu.

U 2020. godini u GEM istraživanje uključena su pitanja o kapacitetu reagiranja na COVID-19. Ocjene za reakcije poduzetnika i vladinih politika su u Hrvatskoj prilično izjednačene: nešto bolje su ocijenjene reakcije poduzetnika (6,1) od vladinih reakcija (5,8), korištenjem skale od 0-10. Pandemija COVID-19 je osiromašila prihode domaćinstva svagdje, u Hrvatskoj tako misli 39,7% ispitanika, u Sloveniji 44,7%, ali u Nizozemskoj 21,5%. U svim zemljama više ispitanika zna nekoga tko je zatvorio poslovanje, od onih koji su pokrenuli poslovni pothvat zbog pandemije: u Hrvatskoj je taj odnos 40,7% vs. 15,9%; u Sloveniji 25,4% vs. 6,4%, a u Nizozemskoj 25,9% vs. 16%. Od svih koji imaju poslovne pothvate ne starije od 3,5 godine (TEA), u Hrvatskoj 29% prati prilike koje nastaju zbog pandemije, u Sloveniji 32,3%, ali u Nizozemskoj čak 41%.

Jačanje poduzetničkog kapaciteta gospodarstva Hrvatske je odgovornost brojnih ministarstava (gospodarstva, obrazovanja, financija, znanosti, pravosuđa, rada, regionalnog razvoja), agencija i drugih institucija (sveučilišta, škola, financijskih institucija, udruga, asocijacija, medija), ali i pojedinaca koji pokreću i razvijaju poslovne pothvate, kao i zaposlenih. Promjenu stanja mogu osigurati usklađene, istovremene i konzistentne vladine politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline (prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera), obrazovne institucije (kroz omogućavanje svima da u procesu obrazovanja izgrade svoje poduzetničke kompetencije), poslovni, istraživački i financijski sektor (kroz jačanje konkurentnosti temeljene na inovativnosti) i pojedinci (koji će pokretati poslovne pothvate zbog uočene prilike).

Panel rasprava „Poduzetništvo, nove generacije, novo vrijeme“

Za promjene je potreban dogovor i suradnja u implementaciji dogovorenog i javno praćenje izvršenja – perspektiva Europskog semestra i Nacionalni plan oporavka i otpornosti okosnica su utvrđivanja odgovornosti na institucionalnoj razini.

Nakon predstavljanja GEM istraživanja uslijedila je panel rasprava „Poduzetništvo, nove generacije, novo vrijeme?“, koju je moderirao Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike. Na panel raspravi su sudjelovali: Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana; Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja; Igor Škrgatić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a; Vuk Vuković, izvšrni direktor Oraclum Intelligence Systems.


O GEM istraživanju
GEM (eng. Global Entrepreneurship Monitor) najveće je svjetsko istraživanje poduzetnišva koje prikazuje međunarodne usporedbe učestalosti pokretanja novih poduzetničkih poduhvata, društvenog odnosa prema poduzetništvu, straha od poduzimanja (eng. fear of failure) i drugih odrednica poduzetničke aktivnosti. U 2019. godini u GEM istraživanju sudjelovalo je 50 zemalja, a u 2020. 45 zemalja (zbog pandemije COVID-19) koje čine 88% svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Dugogodišnje sudjelovanje Hrvatske u GEM istraživanju (od 2002. godine) omogućava uočavanje trendova i obrazaca poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj i grupama zemalja s kojima se Hrvatska uspoređuje, prvenstveno EU i zemljama čijoj razvojnoj razini Hrvatska pripada.

U Hrvatskoj, uzorak je u svim godinama bio 2000 odraslih ispitanika, pa tako i u 2019. i 2020. godini, što znači da je od uključivanja Hrvatske u GEM istraživanje do sada (od 2002. do 2018. godine) slučajnim izborom bilo uključeno 38.000 osoba. Rezultati GEM istraživanja u Hrvatskoj uvijek se interpretiraju u vremenskom kontekstu koji je duži od jedne godine (najčešće trogodišnje razdoblje), radi dobivanja uvida u promjene. Zbog COVID-19 pandemije rezultati istraživanja iz 2019. se analiziraju zajedno s podacima iz 2020. godine, u razdoblju 2018.-2020. Na taj način se potvrđuje ili opovrgava stabilnost uočenih tendencija i obrazaca poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj, te identifi ciraju kritična područja koja zahtijevaju intervencije od razine pojedinca do institucija. U tumačenju rezultata istraživanja iz 2020. godine treba s oprezom koristiti COVID-19, jer je prikupljanje podataka provedeno u svibnju i lipnju 2020. godine, tj. na početku pandemije.


 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: