Trošak paušalca, trošak zaposlenika

Od Kalifornije do Hrvatske

Zagreb, 17. rujna 2019. – Američka savezna država Kalifornija donijela je zakon koji mijenja definiciju ugovornog rada. Prema tom novom propisu, tvrtka koja želi čovjeka koji radi za nju definirati kao o njoj nezavisnog dobavljača određenih usluga, mora dokazati tri stvari. U suprotnom, takav suradnik smatrati će se radnikom u stalnom radnom odnosu.

Prva stvar koju tvrtka mora dokazati jest da čovjek koji za nju radi kao nezavisni dobavljač usluga, doista i jest nezavisan od nje – i to u svakom smislu koji se tiče izvedbe dotičnog posla. Drugim riječima, tvrtke se prema nezavisnim dobavljačima usluga ne smiju ponašati kao prema svojim zaposlenicima.

Druga stvar koju tvrtka mora dokazati jest da nezavisni dobavljač usluga radi posao koji nije u opisu poslova za koje tvrtka inače zapošljava ljude u stalni radni odnos. Drugim riječima, tvrkte kao što su Uber moraju dokazati da posao prevoženja ljudi s jednog mjesta na drugo, nije njihov posao. Uber to i tvrdi te za sebe kaže da je “tehnološka platforma koja se nalazi u ponudi većeg broja digitalnih tržnica.”

Treća stvar koju tvrtka mora dokazati jest da se čovjek koji radi za nju kao nezavisni dobavljač neke usluge i inače bavi tim poslom i svoje usluge nudi i drugim poslovnim entitetima. Bit će zanimljivo vidjeti kako će tvrtke poput Ubera i dostavljača svega i svačega na biciklima dokazivati da ljudi koji to rade za njih, rade isti taj posao i za druge.

Ako tvrtka nije u stanju proći ovaj test, koji su mediji u Kaliforniji već nazvali ABC test, morati će nezavisne dobavljače usluga ili primiti u stalni radni odnos ili im se zahvaliti na suradnji.

Ako se taj kalifornijski zakon proširi Sjedinjenim Državama, a onda i Europom i svijetom, bit će to žešći udarac svim poslovnim modelima koji se koriste angažmanom nezavisnih dobavljača usluga.

Zašto? Zato što se tvrtke nezavisnim dobavljačima usluga uglavnom koriste kao metodom snižavanja poslovnih troškova. Za razliku od ljudi u stalnom radnom odnosu, ne moraju im plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje, godišnji odmor, prekovremene, porodiljno, bolovanje, itd. Procjene su da nezavisni dobavljači usluga pod ugovorom, tvrtku koštaju i do 30 posto manje nego standarni radnik u stalnom radnom odnosu.

Kalifornijski zakon će imati snažan utjecaj na softverske tvrtke, od već navedenog Ubera i sličnih koji svoje usluge distribuiraju putem internetom dostupnih aplikacija, do mnoštva programerskih tvrtki koji zapošljavaju nezavisne informatičare u proizvodnji svojih tehnoloških rješenja. Posljedice će osjetiti i ostale tvrtke koje se koriste sličnim modelom angažmana radne snage, što je u Americi još dosta popularno u medijima, zdravstvu i prijevozničkom sektoru.

Slična rasprava se vodi i u Hrvatskoj, u javnom savjetovanju o novom Zakonu o obrtu, u definiciji tzv. paušalnih obrtnika i u raspravi o novom Općem poreznom zakonu. Zanimljive članke o tome možete pročitati u Glasu Slavonije i na mrežnim odredištima portala NetokracijaVečernjeg lista, informatičkog časopisa BUG, kao i na Facebooku.

U formi nezavisnog dobavljača usluga pod ugovorom u Kaliforniji radi oko 400 tisuća ljudi, a taj zakon će obuhvatiti još milijun i pol freelance profesionalaca u toj zmelji. U Hrvatskoj se u tu kategoriju može svrstati četrdesetak tisuća ljudi.

Prema kalifornijskom zakonu, nazvanom Assembly Bill 5, nezavisni ugovorni dobavljač usluga je samozaposlena osoba koju tvrtka angažira kako bi za nju obavila neki posao kojim se ona inače ne bavi. Nezavisni dobavljač usluga je osoba koja sama odlučuje kada, gdje i kako će izvesti zadani posao. Zakon, (koji se skraćeno još naziva i AB5) iz te definicije izdvaja odvjetnike, liječnike s privatnim ordinacijama, arhitketke, samostalne knjigovođe, privatne istražitelje, ribare i kozemtičare, među ostalima.

Što se tiče nezavisnih dobavljača usluga, kalifornijski zakon bi mogao dovesti do snažnijeg pada potražnje za njima, što će posebno pogodtiti one koji žele ostati samozaposleni, i ne traže stalni radni odnos. Unatoč tome što im ni danas nije sjajno.

Što se tiče novog hrvatskog Zakona o obrtu – još ima vremena za sudjelovanje u e-savjetovanju na tu temu.

___

%d blogeri kao ovaj: