Više od V-oporavka

Anketa o ekonomskim očekivanjima, Hrvatske udruge banaka

0 Flares 0 Flares ×

Anketa o ekonomskim očekivanjima, Hrvatske udruge banaka

20. prosinca 2021. – Hrvatska udruga banaka i ove je godine provela vlastitu anketu o ekonomskim očekivanjima. U istraživanju su sudjelovali članovi Kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka*, a provedeno je tijekom prosinca ove godine. Rezultate ankete obradila je tvrtka Arhivanalitika.

Hrvatska se čvrsto pozicionirala u skupini zemalja iz srednje i istočne Europe koje većinom prestižu razinu gospodarske aktivnosti prije pandemije.

Drugu polovicu 2021. godine proveli smo u revizijama očekivanja ovogodišnje stope rasta BDP-a (prema gore). U srpanjskim Izgledima, kada je najavljen V-oblik oporavka, srednja očekivana stopa rasta ukotvila se na 5,3%. Malo manje od šest mjeseci kasnije, sada već pouzdanija očekivanja (jer kraj godine je blizu) sidre očekivanu stopu rasta za 2021. na 9,5%. I to uz vrlo mali raspon, koji je određen najpesimističnijim očekivanjem od 9,2% i najoptimističnijim od 9,7%.

To nije iznenađenje s obzirom na događaje i podatke koji su objavljeni od srpnja naovamo. Hrvatska se čvrsto pozicionirala u skupini zemalja iz srednje i istočne Europe koje većinom prestižu razinu gospodarske aktivnosti prije pandemije. Dobra je vijest i da optimizam glavnih ekonomista hrvatskih banaka ne posustaje u pogledu 2022. godine. Prosječna očekivana stopa rasta iznosi 4,6% uz vrlo male razlike prognozera od „pesimističnih“ 4,4% do optimističnih 4,8%.

Povećana inflacija će „pojesti“ dobar dio očekivanog rasta nominalnih plaća.

Logično, ekonomisti očekuju da će se tako brz gospodarski rast preliti na tržište rada kroz smanjenje stope nezaposlenosti i rast plaća. Pitanje koje vjerojatno najviše zanima javnost je: hoće li plaće rasti brže od inflacije, odnosno, je li povećana inflacija prolazna ili gledamo tek početak opasnijeg i dugotrajnijeg inflacijskog trenda Stavovi ekonomista su i po ovom pitanju slični: plaće će rasti brže od inflacije (3,7% vs. 2,9% u sljedećoj godini), no razlika stopa je manja u usporedbi s prethodnim godinama. Drugim riječima, povećana inflacija će „pojesti“ dobar dio očekivanog rasta nominalnih plaća.

Međutim, ovu brojku treba tumačiti s oprezom jer je riječ o stopi koja mjeri prosječnu razinu cijena. Najveći dio međugodišnjeg rasta cijena stvorit će se prijenosom veće razine cijena na prvu polovinu godine. Da bi se u takvim uvjetima ostvarila prosječna godišnja inflacija od 2,9%, u drugom dijelu godine trebalo bi doći do smirivanja ovog inflacijskog ciklusa.

Izvoz i javna ulaganja iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti biti će generator rasta

Otkud onda gospodarski rast? Dva najvažnija pokretača rasta bit će i dalje izvoz (nakon spektakularnog rasta ove očekuje se nastavak rasta po visokoj stopi od 12% sljedeće godine) i investicije, za koje se očekuje ubrzanje s 9,2% 2021. na 11,0% 2022. godine. Kako je korporativni sektor u investicijskom smislu još uvijek prilično pasivan, glavni poticaj u kratkom roku trebao bi doći iz domene državnih ulaganja, a ona pak zavise o brzini aktiviranja sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.

Više pojedinosti


Klub glavnih ekonomista hrvatskih banaka:

Alen Kovač, Erste&Steiermärkische Bank d.d., predsjednik Kluba
Ivana Jović, Privredna banka Zagreb d.d., zamjenica predsjednika Kluba
Hrvoje Dolenec, Zagrebačka banka d.d.
Zrinka Živković-Matijević, Raiffesienbank Austria Zagreb d.d.


 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d bloggers like this: