Visok rast cijena stanova

Treći po skupoći u EU

Zagreb, 12. listopada 2019. – U drugom kvartalu ove godine cijene stambenih objekata u Hrvatskoj povećane su za 2,6% u odnosu na prethodni kvartal te za visokih 10,4% u odnosu na drugi kvartal prošle godine.

Riječ je o kontinuitetu od četiri razdoblja uzastopnog rasta na kvartalnoj razini te o devet razdoblja kontinuiranog rasta na godišnjoj razini. Štoviše, ostvaren porast od 10,4% na godišnjoj razini najviši je od trećeg kvartala 2007. godine.

Međugodišnji rast cijena u Hrvatskoj prisutan je od prvog kvartala 2016. godine (s izuzetkom u prvom kvartalu 2017.) pri čemu je od četvrtog kvartala 2017. godine (s izuzetkom drugog kvartala 2018.) on kontinuirano viši od prosječnog rasta u EU.

U drugom kvartalu ove godine u Hrvatskoj je na godišnjoj razini zabilježen viši rast cijena postojećih stambenih objekata (10,7%) u odnosu na nove stambene objekte (8,2%), pri čemu cijene postojećih objekata u pravilu bilježe dulji i dinamičniji rast. To upućuje na sve veću važnost lokacije u formiranju cijena nekretnina.

Regionalno, cijene stambenih objekata u Hrvatskoj snažno rastu u Gradu Zagrebu (u drugom kvartalu ove godine 14,5% na godišnjoj razini) i na Jadranu (9,1%), dok je rast na ostalim područjima i dalje skromniji (3,3%). Riječ je o koncentraciji potražnje prema objektima u gospodarskom, kulturnom i obrazovnom središtu zemlje te o povećanom interesu za primorske lokacije pri kontinuiranom rastu turističke aktivnosti.

Visok rast cijena stanova indikator je stvaranja makroekonomskih neravnoteža pa se u okviru EU s dodatnom pozornošću prate cijene nekretnina kada one prijeđu granicu rasta od šest posto godišnje prema deflacioniranim podacima.

Jačanje potražnje za stambenim objektima, a time i porast njihove cijene rezultat je niza čimbenika povezanih sa stabiliziranjem gospodarskog rasta. Uz aktivaciju potencijalne potražnje iz kriznih godina, kada se stanovništvo u neizvjesnim okolnostima i visokoj zaduženosti suzdržavalo od investiranja, sada pri povoljnijoj situaciji na tržištu rada, rastu plaća, jeftinim i dostupnim kreditima te poticajnim državnim mjerama za rješavanje stambenog pitanja raste interes za ulaganja u nekretnine.

Uz rješavanje stambenog pitanja, nekretnine ponovno postaju i oblik ulaganja štednje stanovništva jer su kamate na štednju nestimulativne. Uz jačanje inozemne potražnje, pretežito povezane s turističkom atraktivnošću jadranskog područja, trenutan odnos ponude i potražnje za određenim lokacijama i kvalitetom objekata je neuravnotežen, što rezultira rastom cijena. Istodobno su u dijelu Hrvatske, osobito u depopulacijskim područjima, potražnja za nekretninama i njihove cijene potisnute.

Prema godišnjem rastu cijena stambenih objekata u drugom kvartalu ove godine u okviru EU Hrvatska se svrstala na visoko treće mjesto iza Mađarske (+14,0%) i Luksemburga (+11,4%).

Visok rast cijena stambenih objekata indikator ranog upozorenja mogućeg stvaranja makroekonomskih neravnoteža pa se u okviru EU s dodatnom pozornošću prate cijene nekretnina kada one prijeđu granicu rasta od šest posto godišnje prema deflacioniranim podacima.

U Hrvatskoj, zasad, nije snažnije izražena opasnost od napuhavanja nekretninskog balona, osobito jer pripada sedam zemalja EU u kojima cijene i dalje nisu dosegnule pretkriznu razinu. Ipak, tendencije kretanja cijena stambenih objekata zahtijevaju pozornost jer trenutno rastu dinamičnije od gospodarskog rasta te od rasta plaća i dohodaka kućanstava.

U narednom razdoblju očekujemo stabilizaciju cijena stambenih objekata pri postupnom uravnoteženju ponude i potražnje. Pritom nepovoljna demografska kretanja dugoročnije slabe potražnju, dok istodobno dinamiziranje stambene izgradnje (broj izdanih dozvola za stanove u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećan za 40,5%) povećava ponudu stambenih objekata.

Izvor: HGK komentar

___

Odgovori

%d blogeri kao ovaj: