Zemlje koje rade na blagostanju građana – rastu!
Hrvatska je na 40. mjestu, a ističe se po iznimno niskoj stopi pretvaranja ekonomskog rasta u blagostanje građana
Izvještaj analitičke kuće BCG (Boston Consulting Group), naslovljen Procjene održivog ekonomskog razvoja za 2018.godinu (Sustainable Economic Development Assessment, skraćeno SEDA) uz popis zemalja koje su najuspješnije u pretvaranju ekonomskog rasta u blagostanje građana, donosi i savjete vladama što izbjegavati pri oblikovanju ekonomskih politika.
Na BCG-ovom popisu Hrvatska je na 40. mjestu, a posebno se ističe po iznimno niskoj stopi pretvaranja ekonomskog rasta u blagostanje građana. Hrvatska posebno slabo stoji u područjima kao što su visina plaća, zapošljavanje i zaštita okoliša, dok paradoksalno dobre rezultate postiže u ekonomskoj stabilnosti i jednakosti.
Procjena održivog ekonomskog rasta alat je koji je tvrtka BCG uvela još 2012. godine, a dizajniran je kako bi omogućio uvid u relativno blagostanje građana neke zemlje i uspješnost država da bogatstvo pretvore u blagostanje, mjereno visinom prihoda.
U ovogodišnjoj analizi, koja je obuhvatila 152 zemlje i podatke od 2007. do 2016. godine, otkriveno je kako su zemlje koje bolje pretvaraju bogatstvo u blagostanje imale i brži ekonomski rast. Uz to, bile su otpornije na krizu koja je pogodila svijet 2008. i 2009. godine.
Ovogodišnja analiza otkriva kako se blagostanje mijenjalo kroz godine od početka financijske krize (Simulaciju pogledajte ovdje).
Uz procjenu koje su zemlje napredovale ili nazadovale u odnosu na druge, analiza otkriva da se u apsolutnim vrijednostima u proteklih deset godina blagostanje globalno povećalo. Analiza daje i smjernice koja područja, u istraživanju ih se naziva dimenzijama, zaslužuju posebnu pozornost u zemljama koje žele dodatno unaprijediti odnos ekonomskog rasta i blagostanja
U BCG-u su analizirali odnos između blagostanja i rasta na dva načina. Prvo su proveli ekonometrijsku analizu veze između inicijalnog koeficijenta pretvaranja bogatstva u blagostanje za 152 zemlje pokrivene istraživanjem (koju predstavlja prosjek koeficijenata od 2007. Do 2009. godine), da bi zatim mjerili stopu rasta u sljedećih deset godina.
Postoji jasna povezanost između te dvije vrijednosti, čak i kad se izuzmu varijable poput stvaranja fiksnog kapitala ili javne potrošnje. Zatim su zemlje segmentirali u četiri grupe u skladu s njihovim inicijalnim koeficijentima i izračunali stopu rasta svake grupe u desetogodišnjem periodu. Otkriveno je da što je viši bio inicijalni koeficijent neke zemlje, tim viša je bila i kasnija stopa rasta.
Hrvatska prema SEDA skoru spada u grupu razvijenijih zemalja CEE regije i općeniti je rezultat svrstava u grupu zemalja s visokim blagostanjem. Time je postignut definitivni odmak od susjednih zemalja jugoistočne Europe, no ipak postoji zaostajanje u odnosu na zemlje s kojima smo se donedavno uspoređivali radi tranzicije u tržišno gospodarstvo, poput Češke, Slovačke, Mađarske ili Poljske. Visoka ocjena za infrastrukturu pokazuje kako se Hrvatska razvija u dobrom smjeru, no da prostora za poboljšanje ima, ukazuje relativno niski rezultat za obrazovanje i zapošljavanje.
Sukladno savjetima koji proizlaze iz studije, zemlje koje već uživaju relativno visoku razinu blagostanja, trebaju nastaviti ulagati u obrazovanje i zapošljavanje. To znači da Hrvatska mora maksimalno raditi na očuvanju postojećih radnih mjesta, kao i otvaranju novih. Sve to neće biti moguće bez ozbiljnog ulaganja i u obrazovanje, pogotovo na području novih tehnologija bez kojih građani naše zemlje neće biti pripremljeni na izazove koje donosi globalizacija i stalne tehnološke promjene, naglasio je Tomislav Čorak, vodeći čovjek ureda tvrtke The Boston Consulting Group u Zagrebu.
Cjeloviti tekst istraživanja pronađite OVDJE
