Zimska gospodarska prognoza 2021.

Pandemija i dalje koči EU gospodarstva

0 Flares 0 Flares ×

Bruxelles, 12. veljače 2021. – U zimskoj gospodarskoj prognozi 2021., objavljenoj jučer poslijepodne, predviđa se da će gospodarstvo u europodručju rasti za 3,8 % u 2021. i 2022., dok će gospodarstvo u EU-u rasti za 3,7 % u 2021. i 3,9 % u 2022.

Očekuje se da će gospodarstva europodručja i EU-a razinu proizvodnje prije krize dosegnuti i prije nego što je predviđeno u jesenskoj gospodarskoj prognozi 2020., uglavnom zahvaljujući većem od očekivanog zamahu rasta u drugoj polovini 2021. i u 2022.

Prognoze rasta BDP-a, po zemljama.

Nakon snažnog rasta u trećem tromjesečju 2020. gospodarska aktivnost ponovno se smanjila u četvrtom tromjesečju jer je zbog drugog vala pandemije došlo do ponovnog uvođenja mjera za suzbijanje širenja zaraze. Budući da su te mjere još na snazi, očekuje se da će se gospodarstva EU-a i europodručja smanjiti u prvom tromjesečju 2021.

Očekuje se i da će gospodarstvo početi ponovno rasti u proljeće te, zahvaljujući sve većoj procijepljenosti stanovništva i ublažavanju mjera, u ljeto uzeti zamah. Oporavku će pogodovati i bolji izgledi za svjetsko gospodarstvo.

Gospodarske posljedice pandemije i dalje su neujednačene među državama članicama, a predviđa se i da će se brzina oporavka znatno razlikovati. Predviđanja za inflaciju i dalje su umjerena. U prognozi se predviđa da će inflacija u europodručju porasti s 0,3 % u 2020. na 1,4 % 2021. te da će se u 2022. neznatno smanjiti na 1,3 %. Prognozirana inflacija za europodručje i EU neznatno je veća za 2021. u odnosu na jesensku prognozu, ali se očekuje da će općenito ostati umjerena.

Očekuje se da će zbog odgođenog oporavka pritisak ukupne potražnje na cijene i dalje biti ograničen. Porast cijena u 2021. privremeno će biti potaknut pozitivnim baznim učincima zbog rasta cijena energije i porezne prilagodbe, posebno u Njemačkoj, te učinka odgođene potražnje na neka preostala ograničenja ponude. Nakon što se u 2022. prilagodi ponuda i smanje bazni učinci, očekuje se da će inflacija opet biti umjerena.

Rizici sadržani u prognozi uravnoteženiji su nego što su bili u jesen, ali su i dalje visoki. Uglavnom su povezani s razvojem pandemije i uspješnošću kampanja cijepljenja. Pozitivni rizici povezani su s mogućnošću da procijepljenost dovede do bržeg ublažavanja mjera ograničavanja nego što se očekivalo, a time i do bržeg i jačeg oporavka.

Osim toga, instrumentom EU-a za oporavak NextGenerationEU, čija je okosnica Mehanizam za oporavak i otpornost, mogao bi se potaknuti snažniji rast od predviđenog jer većina predviđenog financiranja još nije uključena u tu prognozu.

Negativni su rizici povezani s pretpostavkom da bi pandemija kratkoročno ipak mogla biti dugotrajnija ili ozbiljnija nego što se pretpostavljalo u prognozi ili bi moglo doći do kašnjenja u provedbi programa cijepljenja. To bi moglo odgoditi ublažavanje mjera ograničavanja, što bi negativno utjecalo na početak i jačinu očekivanog oporavka. Postoji i rizik da bi kriza mogla ostaviti dublje ožiljke u gospodarskoj i socijalnoj strukturi EU-a, posebno zbog brojnih stečajeva i gubitaka radnih mjesta. Time bi se naštetilo i financijskom sektoru, povećala bi se dugoročna nezaposlenost i pogoršale bi se nejednakosti.

Iz najnovijih zimskih procjena Europske komisije mogu se iščitati dvije važne činjenice za Hrvatsku. Prva je da je kretanje domaćeg gospodarstva i gospodarstva Unije u prošloj godini bilo nešto bolje od predviđanja, a druga je da je došlo do određenog pogoršanja procjena za ovu godinu, što je prvenstveno posljedica aktualnog kretanja pandemije. Najveći utjecaj na takvo kretanje procjena za Hrvatsku imao je treći kvartal, odnosno znatno bolja turistička sezona od očekivane. Nešto bolja situacija je bila i u većem dijelu četvrtog kvartala, ali je krajem godine, kao i na razini većeg dijela EU, došlo do ponovnog zatvaranja gospodarstva što se negativno odrazilo na kretanje BDP-a. To se odrazilo i na prognoze za ovu godinu pa je procjena rasta za EU smanjena s 4,1 na 3,7 posto, a za Hrvatsku s 5,7 na 5,3 posto. Pritom je za Hrvatsku bitno da bi i sa ovom smanjenom procjenom trebala biti među najbrže rastućim članicama EU u ovoj godini. Na rast u Hrvatskoj trebao bi, prema analizi Europske komisije, utjecati oporavak osobne potrošnje potaknut suzbijanjem pandemije, rast investicija pod utjecajem sanacije posljedice potresa i korištenja EU fondova, te oporavak robnog izvoza pod utjecajem oporavaka inozemnog tržišta. Europska komisija istodobno ne očekuje značajniji oporavak izvoza usluga, odnosno turizma zbog poremećaja turističkih tokova na globalnom tržištu.


Kontekst
U zimskoj gospodarskoj prognozi 2021. ažurirana je jesenska gospodarska prognoza 2020., koja je predstavljena u studenome 2020. i bila je usmjerena na kretanja BDP-a i inflacije u svim državama članicama EU-a. Prognoza se temelji na nizu tehničkih pretpostavki povezanih s tečajem, kamatnim stopama i cijenama robe zaključno s 28. siječnja 2021. Za sve ostale ulazne podatke, među ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci do 2. veljače uključujući taj datum. Osim ako su politike uvjerljivo najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti, u projekcijama se ne pretpostavljaju njihove promjene.

Prognoza posebno ovisi o dvjema važnim tehničkim pretpostavkama o pandemiji. Prvo, pretpostavlja se da će nakon znatnog postroženja u četvrtom tromjesečju 2020. mjere ograničavanja širenja zaraze takve ostati i u prvom tromjesečju 2021. Prema prognozi, mjere će se do kraja drugog tromjesečja početi ublažavati, a u drugoj polovini godine i znatnije ublažiti, kada bi najranjiviji dio stanovništva i znatan udio odraslog stanovništva trebao biti procijepljen. Drugo, pretpostavlja se da će mjere ograničavanja širenja zaraze krajem 2021. biti neznatne te da će 2022. na snazi ostati samo ciljane sektorske mjere.

Uključivanje instrumenta NextGenerationEU, a s njim i Mehanizma za oporavak i otpornost, u prognozu i dalje je u skladu s uobičajenom pretpostavkom da se politike neće mijenjati te je u odnosu na jesensku prognozu neizmijenjeno. U prognozu su uključene samo one mjere koje su donesene ili uvjerljivo najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti, posebno u nacionalnim proračunima. To u praksi znači da se u gospodarskim predviđanjima samo nekoliko država članica uzimaju u obzir neke mjere za koje se očekuje da će se financirati u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

U ovoj prognozi uzima se u obzir činjenica da su EU i Ujedinjena Kraljevina sklopili Sporazum o trgovini i suradnji, koji se privremeno primjenjuje od 1. siječnja 2021. i koji uključuje Sporazum o slobodnoj trgovini. Sljedeća prognoza Europske komisije bit će proljetna gospodarska prognoza 2021. i objavit će se u svibnju ove godine.


Više informacija nalazi se ovdje


 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: